Na Kosovu je veoma retko naći kante za odvajanje otpada, a reciklaža je omogućena uglavnom kroz individualni doprinos sakupljača otpada.
Zbog toga se Kosovo suočava sa velikim izazovima u upravljanju otpadom. Zbog nedostatka infrastrukture i ograničenih finansijskih sredstava, većina otpada na Kosovu odlazi na otvorene deponije, izazivajući zagađenje životne sredine i zdravlja građana.
U ovom kontekstu, reciklaža otpada postaje važan izazov za Kosovo. Ako se otpad efikasno reciklira, može se transformisati u nove i upotrebljive resurse, čime se smanjuje količina otpada deponovanog na lokaciji. Reciklaža otpada takođe može pomoći u smanjenju zagađenja životne sredine i podsticanju lokalne ekonomije.
Na Kosovu postoji nekoliko privatnih i javnih inicijativa koje su počele da se fokusiraju na reciklažu otpada, uključujući nevladine organizacije i aktiviste za zaštitu životne sredine. Međutim, neophodno je da država i lokalna preduzeća više ulažu u ovaj sektor i preduzimaju mere za podizanje svesti građana o značaju reciklaže otpada.
Povodom ove teme, Motilokal.com je obavio intervju sa profesorom Besnikom Shabiuom, stručnjakom za životnu sredinu.
Kako možemo povećati upotrebu recikliranih materijala u proizvodnji novih proizvoda i smanjiti proizvodnju novog otpada?
To se najbolje može postići kroz podsticajne inicijative koje bi uticale na građane da prvo klasifikuju otpad, a zatim da subvencionišu kompanije da recikliraju otpad bez potrebe za korišćenjem novih resursa.